DJELATNOSTI
ODJEL OBRAZOVANJA I STRUKOVNOG OSPOSOBLJAVANJA
U COO Zajezda provode se sljedeći programi:
- programi odgojno-obrazovnog rada učenika osnovne škole s većim teškoćama u razvoju
- programi odgojno-obrazovnog rada učenika na stupnju umjerene mentalne retardacije uključenih u odgojno-obrazovno-rehabilitacijska odjeljenja
- programi strukovnog osposobljavanja učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju
Polaznicima strukovnog osposobljavanja nude se slijedeća zanimanja:
- pomoćni kuhar
- pomoćni vrtlar
- pomoćni krojač
ODJEL ODGOJA I PSIHOSOCIJALNE REHABILITACIJE
Djelatnost Centra je pružanje socijalnih usluga djeci i mlađim punoljetnim osobama s intelektualnim i mentalnim oštećenjima te odraslim osobama s invaliditetom.
Centar pruža sljedeće socijalne usluge djeci i mlađim punoljetnim osobama:
- usluga rane intervencije
- usluga individualne psihosocijalne podrške u obitelji
- usluga individualne psihosocijalne podrške kod pružatelja usluge
- usluga grupne psihosocijalne podrške kod pružatelja usluge
- usluga pomoći pri uključivanju u predškolske i osnovnoškolske programe odgoja i obrazovanja (integracija)
- usluga poludnevnog boravka
- usluga cjelodnevnog boravka
- usluga smještaja
Centar pruža sljedeće socijalne usluge odraslim osobama s invaliditetom:
- usluga individualne psihosocijalne podrške u obitelji
- usluga individualne psihosocijalne podrške kod pružatelja usluge
- usluga grupne psihosocijalne podrške kod pružatelja usluge
- usluga poludnevnog boravka
- usluga cjelodnevnog boravka
- usluga pomoći u kući
Cilj odgojnog rada s korisnicima je omogućiti svakom korisniku pravilan psihofizički razvoj uz pružanje mogućnosti za oblikovanje socijalno kompetentne osobe. To se provodi kroz razvijanje pravilnih higijenskih i kulturnih navika, poticanje kreativnog stvaralaštva,samostalnosti u svakodnevnim situacijama te pružanje podrške i poticaja pri razvoju emocionalne zrelosti i stabilnosti pojedinca.
Učenici na tjednom i stalnom smještaju borave u odgojnim grupama. Svaka odgojna grupa sastoji se od 4 trokrevetne sobe, dnevnog boravka, kupaonice, WC-a i spremišta. Odgajatelji dviju susjednih grupa dijele kancelariju koja u svom sastavu ima kuhinju namijenjenu korisnicima – za učenje pripremanja manjih obroka, korištenja kućanskih aparata, pranje posuđa i si. U kupaonici je smještena perilica za rublje pa korisnici uče kako samostalno koristiti taj kućanski aparat uz nadzor i vođenje odgajatelja.
U sklopu odjela nalazi se blagovaonica u kojoj se djeci serviraju sljedeći glavni obroci: doručak, ručak i večeru. Uz nadzor i vođenje odgajatelja uče postavljati stolove, koristiti pribor za jelo te očistiti prostor nakon jela i odlagati posuđe u kuhinju na pranje.
O zdravlju i njezi korisnika brine se 5 medicinara i 2 njegovatelja. Svi korisnici su u tretmanu liječnika opće medicine u Budinščini. Provodi se redovito cijepljenje korisnika prema kalendaru cijepljenja u suradnji s timom školske medicine. Svake godine služba Zavoda za javno zdravstva obavlja sistematske preglede zaposlenih te učenika ugostiteljske struke za koje je to obveza.
LOGOPEDSKA TERAPIJA
Logoped je stručnjak edukacijsko – rehabilitacijskog profila osposobljen za rad na prevenciji, probiru, otkrivanju, dijagnostici, savjetovanju i tretmanu govorno – jezičnih te komunikacijskih poremećaja i teškoća, teškoća u čitanju i pisanju, poremećaja tečnosti govora (mucanje, brzopletost), poremećaja glasa, slušanja i govora djece oštećena sluha, teškoćama žvakanja i gutanja.
U COO Zajezda logoped pruža procjenu i tretman korisnicima na smještaju, korisnicima poludnevnog boravka te korisnicima usluge individualne psihosocijalne podrške kod pružatelja usluge (polaznici redovnog sustava obrazovanja). Centar Zajezda posjeduje više standardiziranih testova koji se koriste u logopedskoj procjeni: test za procjenu razumijevanja gramatike TROG-2:HR, test za procjenu receptivnog rječnika PPVT-III-HR te PredČip probirni test za procjenu predvještina čitanja i pisanja.
U logopedskom tretmanu, od rujna 2019. koristi se i Digitalni logopedski set (DLS) koji je trenutno najsuvremeniji uređaj s najširom primjenom u logopedskim tretmanima. DLS služi u tretmanima artikulacijskih teškoća, fonoloških poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja slušnog procesiranja, ADHD-a, ADD-a, mucanja, brzopletosti, disleksije, dizartrije, disfonije, nazalnosti, tinitusa te drugih teškoća i poremećaja.
GLAZBOTERAPUA
Još od davnina vjeruje se da glazba ima veliku moć nad čovjekom, da ona može liječiti ili učiniti čovjeka boljom osobom. Novijim znanstvenim istraživanjima pokazalo se da glazba doista izaziva kod čovjeka određene fiziološke promjene te može pomoći kod izraženih socijalnih, emocionalnih, fizioloških i intelektualnih problema, ali ipak nije tako moćna kao što se nekad vjerovalo. I djeci s teškoćama u razvoju želi se pomoći glazboterapijom, a glazba pritom treba poslužiti za opuštanje, poboljšanje motoričke koordinacije, motiviranje za izvođenje fizičkih vježbi, poticanje samopouzdanja i samopoštovanja, poboljšanje govora, komunikacije ili za poticanje djeteta na suradnju.
LIKOVNA TERAPIJA
Likovno izražavanje uz glazbu i pokret predstavlja najstariji model ljudske komunikacije s prirodnim i nadnaravnim svijetom.
Crtanje je aktivnost prilikom koje se koriste različita osjetila, poput kinestetičkog, vizualnog, taktilnog, a bez verbalnog aspekta.
Buzaši-Marganić (2007) (prema Škrbina, 2013) navodi kako se kroz likovno izražavanje kod djeteta mogu razvijati sljedeće karakteristike:
1. Estetska inteligencija: odnosi se na kreativno stvaralaštvo u kojem do izražaja dolazi spontanost, intuicija i samosvjesnost s elementima samoanalize i samopouzdanja.
2. Vizualni senzibilitet i sposobnost uočavanja: odnosi se na sposobnost brze percepcije temeljene na prethodnim iskustvima i razvijenoj vizualnoj memoriji.
3. Ustrajnost, upornost i potreba za kvalitetom: odnosi se na svijest o tome kako uloženi trud i spremnost za rad dovodi do postizanja “savršenog” rješenja i prevladavanja teškoća.
4. Estetski sud i estetska osjetljivost: odnosi se na sigurnost u procjenjivanju harmoničnog djelovanja sredstava umjetničkog izraza – njihova svjesna primjena u likovnom stvaralaštvu; izmjenjivanje konvergentnog i divergentnog mišljenja.
5. Stvaralačka fantazija: odnosi se na strukturiranje uočenog i doživljenog u cilju izražavanja određenih misli koje će često označavati nekonvencionalno rješenje i eksperimentiranje s materijalnima i tehnikama, kao i elementima izraza.
6. Vještina, likovno znanje i tehničke vještine: odnose se na poznavanje karakteristika tehnika i medija izraza i njihovu vještu primjenu u stvaralaštvu.
KINEZITERAPIJA
Nedostatna motorička aktivnost ili pak njezina odsutnost u razvoju djece i mladeži u ranijoj dobi ne može se nadoknaditi u kasnijim fazama razvoja, jer kako dijete raste i sazrijeva utjecaj motoričkih stimulansa slabi. Odsutnost motoričke aktivnosti usporava ne samo motorički nego i intelektualni razvoj djece i mladeži.
ZADACI KINEZITERAPIJE
- utjecati na optimalan rast i razvoj
- korekcija položaja tijela (posture) te dijelova tijela
- prevencija i korekcija nedostataka lokomotornog sustava kontinuiranim utjecajem putem pasivnih, potpomognutih i aktivnih vježbi
- ublažiti bolna stanja, sprečavanje i ublažavanje trajnih posljedica bolesti i ozljeda – smanjenje stresa
- utjecati na razvoj, održavanje i poboljšanje krupne motorike (vježbe za razvoj motoričkih sposobnosti ), kao što su snaga, gibljivost, ravnoteža, koordinacija, izdržljivost, preciznost i brzina pokreta, te funkcionalnih sposobnosti kardiovaskularnog i respiratornog sustava
- održavanje i poboljšanje fine motorike (mikromotorike, okulomotorike) tj. preciznih, spretnih i kontroliranih pokreta ruku i prstiju šake
- utjecati na razvoj prostorne orijentacije, tj. doživljavanje prostora oko vlastitog tijela i vlastitog tijela u prostoru
- promicanje zdravih stilova života, pozitivan utjecaj na kompletan bio-psihosocijalni razvoj djece i mladeži, očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, utjecanje na stvaranje pozitivne slike o sebi, oslobađanje djece od strahova, utjecanje na međusobnu humanizaciju, prevencija i suzbijanje neprihvatljivih oblika ponašanja
SENZORNA INTEGRACIJA
U posljednje vrijeme sve se veći broj roditelja susreće sa pojmom senzorna integracija i pitaju se ima li to neke veze sa njihovim djetetom. Odgovor na to pitanje je da svako ljudsko biće prolazi proces senzorne integracije cijelo vrijeme svojeg života, a započinje ga još prije rođenja.
Senzorna integracija je organizacija osjeta za upotrebu. Putem osjetila dobivamo informacije o fizičkom stanju našeg tijela i okoline koja nas okružuje. Neizmjerno mnogo bitova senzornih informacija pristiže u našeg mozak svakog trenutka i to ne samo iz naših ušiju, očiju, već također svakog dijela našeg tijela. Imamo posebno osjetilo koje otkriva privlačnu silu gravitacije i gibanje našeg tijela u odnosu prema tijelu.
Senzorna integracija sastavlja cjelinu. Zamislite kako jedete i gulite naranču. Osjećate je putem nosa, putem usta, očiju, preko kože na rukama i prstima te mišića i zglobova unutar prstiju, šaka, ruku i usta. Kako znamo da je to jedna jedina naranča, a ne stotine naranči? Što je dovelo do toga da naši prsti, ruke, oči, usta surađuju? Svi ti podražaji iz naranče i našeg tijela čini jednu cjelinu, cjelovit doživljaj, a upravo to je senzorna integracija.
Poteškoće senzorne integracije dovode do raznih poteškoća u ponašanju, socijalizaciji, emocionalnoj stabilnosti, koncentraciji, samostalnosti i učenju te je stoga važno potražiti savjet stručnjaka, terapeuta senzorne integracije.